EU komisija želi da sve države članice isplaćuju svojim poljoprivrednicima premiju po površini od najmanje 130 eura, a najviše 240 eura po hektaru do 2034. godine. Ovaj i mnogi drugi detalji sadržani su u paketu reformi ZPP-a iz 2028., koji smo za vas saželi.

 

Norbert Lehmann, agrarheute

23. srpnja 2025. - 15:05

EU komisija želi temeljito restrukturirati poljoprivrednu politiku i njezino financiranje. To je ono što konkretno predviđaju prijedlozi za reformu poljoprivredne politike EU i proračuna EU od 2028. nadalje.

Zajednička poljoprivredna politika (ZPP) treba postati jednostavnija, učinkovitija i više usmjerena ciljevima. To je obećanje Europske Komisije. Ali ispunjavaju li predloženi propisi koje je tijelo predstavilo sredinom srpnja ovo obećanje? Ili će poljoprivredna politika EU jednostavno postati kompliciranija i nepraktičnija nego što već jest? Analizirali smo paket za reformu ZPP-a iz 2028. i srednjoročni financijski okvir. Ovo su ključne činjenice.

 

Renacionalizacija ZPP-a putem novog modela provedbe?

Čak i prije nego što se upustimo u financije i pojedinačne instrumente financiranja, važno je shvatiti da povjerenik EU za poljoprivredu Christophe Hansen ne želi modernizirati samo malo ZPP. Paket reformi znači da se mjere financiranja i njihove specifične razine više neće odlučivati jedinstveno za sve poljoprivrednike u Europi na razini EU, već će se u biti bilateralno pregovarati između Europske komisije i svake države članice.

Komisija želi dati državama članicama više manevarskog prostora. Kritičari, međutim, upozoravaju da će to renacionalizirati ZPP također iskriviti unutarnje tržište omogućavajući nejednaku konkurenciju.

 

Komisija postavlja nacionalne ciljeve za države članice

Bilateralna koordinacija o budućoj poljoprivrednoj politici odvijat će se putem sustava "preporuka" Komisije i nacionalnih provedbenih planova. Međutim, nacionalni plan više neće biti specifičan strateški plan ZPP-a, kao što je trenutno slučaj, već "nacionalni i regionalni plan partnerstva".

To znači da će se poljoprivreda, unutar njemačkog plana nacionalnog i regionalnog plana, morati natjecati s drugim sektorima za 68,4 milijarde eura dostupnih za ovo područje od 2028. do 2034. godine. Ostaje potpuno nejasno koja će ministarstva u Njemačkoj biti uključena u plan i kako će biti uključene njemačke savezne države. Tko će odrediti prioritete? To ostaje nejasno.

 

Njemačka bi mogla izgubiti oko 22 posto svojih sredstava iz ZPP-a

Prema Europskoj komisiji, njemački udio u fondu od 865 milijardi eura iznosi oko 8 posto. Ako se taj udio primijeni na dio od 294 milijarde eura fonda rezerviranog za ZPP, Njemačka bi u novom razdoblju financiranja imala na raspolaganju oko 23,5 milijardi eura za potporu dohotku ZPP-a, odnosno približno 3,3 milijarde eura godišnje.

Za razdoblje od 2023. do 2027. godine, sredstva ZPP-a za Njemačku iznosit će 30,0 milijardi eura, od čega će 21,4 milijarde eura biti za izravna plaćanja u okviru prvog stupa, a 8,2 milijarde eura u okviru drugog stupa.

Međutim, izravna usporedba nije moguća jer novi proračun mijenja mnoge kriterije financiranja. Dvostupna struktura ZPP-a bit će ukinuta. Poljoprivredni fond EU za ruralni razvoj (EAGF) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) spajaju se u novi Fond za nacionalna i regionalna partnerstva.

 

Komisija propisuje minimalnu premiju od 130 eura po hektaru

Jasno je da bi plaćanje na temelju površine trebalo ostati središnji instrument potpore dohotku poljoprivrednika. Prema predloženoj uredbi o nacionalnom programu reformi, mora biti između 130 i 240 eura po hektaru. Plaćanja na temelju površine moraju biti degresivna.

Degresivnost i ograničenje plaćanja na temelju površine bit će sljedeći:

• Nema odbitaka ispod 20.000 eura godišnje,

• 25% smanjenje s 20.000 eura na 50.000 eura,

• 50% smanjenje s 50.000 eura na 75.000 eura,

• 75% smanjenje sa 75.000 eura,

• Ograničenje na 100.000 eura kao maksimalni iznos.

 

Osnovna premija trebala bi se diferencirati regionalno i prema prihodima

Obvezno smanjenje i ograničavanje primjenjuje se na sva poljoprivredna gospodarstva kojima upravlja fizička ili pravna osoba, što znači da se skala primjenjuje na ukupna plaćanja, na primjer, u gospodarstvima s više tvrtki.

Premija po površini više ne bi trebala biti jedinstvena na nacionalnoj razini, već bi se trebala diferencirati. Diferencijacija se mora temeljiti na poljoprivrednom prihodu u regiji tijekom određenog referentnog razdoblja, koje, međutim, Komisija ne određuje.

Premije bi također trebale biti drugačije strukturirane za mlade poljoprivrednike i novoosnovana poduzeća, žene, obiteljska ili mala poljoprivredna gospodarstva, poljoprivredna gospodarstva koja kombiniraju ratarstvo i stočarstvo ili poljoprivrednike u područjima s nepovoljnim uvjetima.

 

Dodatna potpora u područjima s nepovoljnim uvjetima i za zaštićena područja

Države članice mogu ponuditi dodatnu potporu u područjima s nepovoljnim uvjetima. Ova potpora ne smije premašiti dodatne troškove ili gubitke prihoda koji su uzrokovani tim nepovoljnim uvjetima. Ako se definiraju nova područja sa specifičnim nedostacima, ona ne smiju prelaziti 2 posto poljoprivredne površine države članice.

Potpora ovisna o površini može se ponuditi i za zaštićena područja prema Direktivi o staništima, Direktivi o pticama i Okvirnoj direktivi o vodama.

 

Značajno više vezane pomoći za stočare

Komisija želi državama članicama dati znatno veću fleksibilnost s vezanom pomoći. Vezana pomoć po hektaru ili životinji moguća je za plantaže kratke ophodnje, zelenu krmu i zeljastu krmu, kao i za goveda, ovce i koze, pčelarstvo i uzgoj dudovog svilca. Tim potporama trebalo bi dopustiti da čine do 25 posto sredstava ZPP-a države članice, umjesto trenutnih 15 posto. Za vezane premije za životinje, mora se postaviti maksimalna gustoća stoke po površini za područja osjetljiva na nitrate.

 

Uvjetovanost postaje "Upravljanje poljoprivredom"

"Upravljanje poljoprivredom", odnosno "ekološki prihvatljivo upravljanje", novi je izraz koji zamjenjuje bivšu sukladnost i uvjetovanost. Pojam "Upravljanje poljoprivredom" obuhvaća obvezne minimalne zahtjeve za zaštitu okoliša i socijalnu uvjetovanost na razini cijele EU, kao i nacionalne zaštitne mjere iz plana NRP-a.

Minimalni zahtjevi na razini cijele EU opisani su u specijaliziranom zakonodavstvu, na primjer, za zaštitu biljaka, životinja i voda te bioraznolikost. Mali proizvođači trebali bi ostati uglavnom izuzeti od upravljanja poljoprivredom.

Države članice mogu prilagoditi zahtjeve svojim lokalnim uvjetima i odobriti ograničena izuzeća na temelju objektivnih kriterija. Trebalo bi dopustiti i privremena izuzeća povezana s vremenskim uvjetima.

 

Dodatna podrška za dobrovoljne ekološke usluge koje pružaju poljoprivrednici

Osim minimalne razine upravljanja poljoprivrednim gospodarstvima, trebale bi se ponuditi prihvatljive agroekološke i klimatske mjere, na primjer za zaštitu tresetišta, krajobraznih obilježja, trajnih travnjaka, erozije i zaštite tla, plodoreda, diverzifikacije, zaštite voda i podzemnih voda.

Države članice trebale bi ponuditi mjere podrške za prilagodbu klimatskim promjenama, sekvestraciju ugljika i proizvodnju obnovljive energije, zdravlje tla, zaštitu bioraznolikosti, organsku poljoprivredu i dobrobit životinja.

Tamo gdje postoji problem onečišćenja vodnih tijela nitratima, treba podržati ekstenziju stočarstva ili diverzifikaciju.

Trebalo bi osigurati dodatne poticaje za podršku dobrovoljnim ekološkim, klimatskim i uslugama zaštite životinja koje pružaju poljoprivrednici. To uključuje, između ostalog, podršku za održavanje organske poljoprivrede, ekstenziju stočarstva ili prelazak na "otporne proizvodne sustave". Država članica mora opisati te proizvodne sustave u svom planu. Poljoprivrednik koji podnosi zahtjev mora podnijeti plan prelaska na odobrenje. Dobrovoljne obveze mogu biti jednogodišnje ili višegodišnje.

 

Početni paket za mlade poljoprivrednike i startupove

Mjere potpore, poznate kao početni paket, trebale bi se ponuditi mladim poljoprivrednicima, novoosnovanim poduzećima i razvoju malih poduzeća. Mladi poljoprivrednici dobit će degresivno povećanje premije za površinu.

Države članice također moraju ponuditi subvencije za pokretanje poslovanja. Vrijednost potpore, bilo kao jednokratna isplata ili s povlaštenim financiranjem, ne smije prelaziti 300.000 eura.

Mladi poljoprivrednici trebaju dobiti bolje uvjete za investicijsku potporu. Državama članicama bit će dopušteno ponuditi investicijske subvencije mladim poljoprivrednicima koji prvi put preuzimaju posao do 36 mjeseci nakon preuzimanja posla.

Poljoprivrednici u dobi za umirovljenje izgubit će pravo na plaćanja na temelju površine najkasnije do 2032. ako podnesu zahtjev za starosnu mirovinu.

 

Što još Komisija predlaže u vezi s poljoprivrednom politikom

Određene mjere potpore dohotku moraju sufinancirati države članice na nacionalnoj razini u iznosu od najmanje 30 posto, uključujući potpore za male poljoprivrednike, područja s manje povoljnim uvjetima, investicijske potpore i subvencije za alate za upravljanje rizicima.

Države članice bit će dužne poticati sudjelovanje poljoprivrednika u alatima za upravljanje rizicima, uključujući subvencije za premije osiguranja ili doprinose sigurnosnim fondovima. Po prvi put, usluge podrške za rasterećenje poljoprivrednika i njihovih obitelji, poput poljoprivrednih pomoćnih radnika u slučajevima bolesti, roditeljskog dopusta, godišnjeg odmora ili osposobljavanja, imat će pravo na financiranje.

Mali proizvođači mogu dobiti paušalnu potporu dohotku do 3000 eura umjesto premije po površini ili vezane pomoći.

Za krize na poljoprivrednom tržištu, fond osigurava EU sigurnosnu mrežu od 900 milijuna eura godišnje, ukupno 9,3 milijarde eura od 2028. do 2034. godine.

 

Pred nama je višegodišnja bitka oko raspodjele

Paket od nekoliko nacrta propisa koje su predsjednica EU Ursula von der Leyen i njezini nadležni povjerenici predstavili u Bruxellesu 16. srpnja izazvao je žestoke kritike u državama članicama, Europskom parlamentu i mnogim poljoprivrednim udrugama. S obzirom na iznimno oštre reakcije, može se pretpostaviti da će prijedlozi pretrpjeti značajne promjene u pregovorima koji sada slijede.

Odluka o dugoročnom proračunu EU čak zahtijeva jednoglasnost nakon prethodnog odobrenja Europskog parlamenta. Stoga se očekuje da će pregovori trajati nekoliko godina.

Poljoprivredna politika EU stoga je tek na početku teške bitke za raspodjelu koja će se proširiti na države i regije. Vjerojatno će započeti najkasnije nakon ljetne pauze.

 

Izvor: https://www.agrarheute.com/politik/alle-fakten-landwirte-ueber-gap-reform-2028-wissen-muessen-635710