Labosan, mikrobiološki laboratorij za ispitivanje ispravnosti hrane, vode za piće, kozmetičkih proizvoda.

Ultra prerađena hrana (Ultra processed food)

Objavljeno: 02.10.2018.

Naziv i kategorizaciju hrane definirao je Carlos Monteiro s Univerziteta Sao Paolo u Brazilu u svom istraživanju o povezanosti ove vrste hrane s povećanjem pretilosti u 19 Europskih zemalja, što je prikazano na ovaj način:

1. Neprerađena ili minimalno prerađena hrana: svježe i smrznuto voće i povrće, grahorice, brašno, tijesto, jaja, mlijeko, svježe i smrznuto meso i riba
2. Prerađeni sastojci i dodaci: šećer, masti, ulja, sol, začini

 

3. Prerađena hrana: konzervirano voće i povrće, voćni sirupi, usoljeno meso i riba, sir, svježi kruh
4. Ultra prerađena hrana: bezalkoholni napitci, snack proizvodi, pakirani kruh, prerađeno meso (hrenovke, nugats), instant juhe i tijesta, gotova jela

Najzastupljenija neprerađena, ili minimalno prerađena, hrana u EU uključuje: meso, mlijeko, tijesto i brašno, a najzastupljenija „ultra prerađena hrana“ uključuje: zapakirani kruh, pekarske slastice, prerađeno meso i bezalkoholne napitke.

Velike su razlike u prehrambenim navikama između europskih zemalja. Keksi, kolači i slični proizvodi čine do 0,4% ukupno unesene energije u Republici Hrvatskoj, dok je taj broj u Belgiji 11,1%. Proizvodi od prerađenog mesa najviše se jedu u Njemačkoj 15%, a najmanje u Grčkoj 1,5%. Bezalkoholna pića najviše vole u Latviji 11%, a najmanje u Italiji 0,1%. Irci pojedu najviše pakiranog kruha 16,3%, a Maltežani najmanje 1,6%.

Podaci dobiveni na osnovu nacionalnih istraživanja govore u prilog tome da postoji značajna povezanost između konzumiranja „ultra prerađene hrane“ i pretilosti. Zato jer je ova hrana dizajnirana tako da se jede bilo gdje i u bilo koje vrijeme, da je pretjerano ukusna i privlačna, a agresivne reklame nude velika, povoljnija pakiranja pa se kupac radije odlučuje za ovakvu hranu. To potiče pretjerani unos energije i posljedično pretilost.

Niski stupanj pretilosti u Francuskoj 7,1% i Italiji 8,2% povezan je s najmanjom potrošnjom „ultra prerađene hrane“ dok je Velika Britanija najveći potrošač ove vrste hrane pa je i pretilost prisutna kod 24,5% stanovništva.

Činjenica je da pretilost neke populacije određuju mnogi faktori, a ne samo „ultra obrađena hrana“, ali povećanje potrošnje ove vrste hrane diljem svijeta predstavlja prijetnju sličnu pandemiji. Zato ova hrana predstavlja možda najznačajniji aspekt problema pretilosti.

Sve je to razlog potrebe jačanja politike potrošnje nepererađene ili minimalno prerađene hrane na račun „ultra prerađene hrane“.

 

Izvor: Carlos Augusto Monteiro et al. (2018): Household availability of ultra-processed foods and             obesity in nineteen European countries, Public Health Nutrition, Vol.21, 18-26.